Menadžment- nauka ili umetnost? |
![]() |
![]() |
''Menadžent potiče od engleske reči, tačnije od engleskog glagola-meing-što znači: upravljanje; rukovođenje; vođenje; organizovanje.''[1] Od samog prevoda i značenja ove reči teško je odvojiti menadžment kao nauku ili menadžment kao umetnost. Zbog toga što menadžment predstavlja funkciju čiji je cilj da se na efikasan način obezbede, rasporede i iskoriste ljudski napori i fizički resursi kako bi se postigli što bolji razultati poželjnog cilja. A svaki čovek se bavi različitom delatnošću i time doprinosi u ulaganje raznih poslova. Zato možemo odrediti da kao i sam čovek tako i sam sistem menadžment je svestan. Kao aktivnost postoji u svim organizacijama i profitnim i neprofitnim i neophodan je kad god ljudi žele da sarađuju s ciljem da obave neki zadatak. Što znači da menadžment možemo svrstati i kao nauku i kao umetnost. Mada, pri samom naslovu sistem menadžment bi pre vezali za nauku nego za umetnost, jer se posao menadžera uzima u adaptaciju strogo ozbiljnih i odgovornih funkcija. Dok umetnost vežemo za relaksaciju i ono što proizilazi iz čovekove duše. U današnjem načinu života pokušavamo da kroz vreme edukujemo sebe kao važnu ličnost, jer nas mišljenje dovodi do samog početnog pitanja: Zašto ne ostaviti dobar utisak i uticaj svog imena kod drugih? I priželjkujemo gordost u samoj svojoj pojavi. Time doprinosimo reči biznismen koju fokusiramo na sliku uspešnog čoveka u svom poslovanju. Menadžer ima odzvuk i tu privilegiju da oglasi samo ljudsko ime u visini uspešnih. Možda, baš, iz tog razloga što menadžment zahteva organizovanu osobu u svom poslu, od koje se ne želi uočiti neki propust u poslovanju. Znači da menadžment odlikuje svakom poslovođi da bude uzor sledećem, odnosno da poseduje sve najbolje ljudske veštine, koje će kroz period usavršavati i činiti ih još mnogo boljim no što se i može očekivati. Tako se i nauka vezuje za bolji vid budućnosti i samu istraživačku stranu svakog pojedinca, to jest koliko možemo od boljeg stvoriti još bolje? I predstavlja odličje samouverenosti i jačine ljudske ličnosti i postojanja. ''Ulazeći u razmatranje principa menadžmenta mi zapravo skeniramo samu bit ove nauke, poslovne veštine, profesije i umetnost dajući joj onu značajnost koju ona ima u svetu biznisa''.[2] U ovom citatu profesor dr. Momčilo Milisavljević menadžmentu daje svrhu i nauke i umetnosti. Što vidno zapažava funkcijom menadžmenta. Tako da slobodno možemo menadžment uvesti onako kako ta celina već jeste: MENADŽMENT NAUKA I UMETNOST. [1] Prof.dr. Igor Novaković- Menadžment-VPŠ, Blace 2005 [2] Prof. dr. Momčilo Milisavljević- Planiranje I razvojna politika preduzeća; Beograd 1994
LITERATURA: 1. Prof. Dr. Igor Novaković- Menadžment- Blace 2005.2. Prof. dr. Momčilo Milisavljević- Planiranje I razvojna politika preduzeća; Beograd 1994 3. Daniel A. Wren Dan Voich JR. – Menadžment: process; struktura I ponašanje- Beograd 1994
Podesi kao favorit
Bookmark
Čitanja: 8391 Komentari (0)
![]() Napišite komentar
|